Front | Back |
Što je defektivnost i pronađi na primjeru brojeva u tekstu.
|
Defektivnost je pojava praznina u sintagmi.Defektivna je leksička jedinica kojoj nedostaju pojedini gramatički oblici koje tipično imaju članovi njezine vrste (nema ostvarenu punu paradigmu).
Imenice s defektivnim brojem: pluralia tantum i singularia tantum te one imenice u kojih među raznobrojnim oblici postoji semantička razlika (starac-starci, toplica-toplice, dvor-dvori). |
Na temelju primjera iz teksta objasni što je singulativ (seljanin).
|
Singulativom se nazivaju oblici koji su morfološkim obilježjima i značenjem singular, a nastali su derivacijom od plurala ili oblika koji znače zbirnost (npr. u hrvatskom nastanak imenica s individualizacijskim sufiksom -in: građanin - građani pri čemu je dingular fizički veći od plurala).
|
Što je u morfologiji haplologija i objasni ju na 'jelo se i pilo'.
|
Haplologija u morfologiji znači brisanje jednoga od dvaju istih (ili sličnih) morfova koji pripadaju različitim morfemima. To u hrvatskom imamo pri susretu klitičke lične zamjenice me, te, se i kopule je.
|
Precizno odredite što su egzocentrične složenice i pronađite je u tekstu.
|
To su složenice koje znače nešto što nije podvrsta nijedne od sastavnica, odnosno nije hiponim nijedne od leksičkih sastavnica složenice. Dakle, ni jedna sastavnica nije glavna u tom smislu da se njezino značenje prenosi na čitavu složenicu. Takve su složenice npr. vuciatina, bjelouška, listopad, suncokret, kišobran, nogomet.
|
Što je jusiv i pronađi primjer u tekstu.
|
Jusiv je vrsta zapovjednog načina kojom govornik dopušta ili zapovijeda predikaciju 3. i 1. licu. U suvremenom hrvatskom za to služe perifrastične konstrukcije neka+prezent (neka uđe, nek jedu kolače) te konstrukcije s imperativom glagola dati+D(A)+da+prezent (daj mi da pijem, dajte im da uđu). U starijem je jeziku imperativ imao posebne oblike za 3. sg., a u suvremenom su se jeziku zadržali uglavnom u jeziku Biblije i frazeologiziranim formulama ophođenja (Sveti se ime tvoje, Budi Bog s vama!, usput budi rečeno, bogtepitaj).
|
Što je ekvativ, a što aproksimativ i pronađi primjere u tekstu.
|
Ekvativ je padežni oblik koji se pojavljuje u predikatu ekvativnih komparativnih rečenica 'X je poput Y' ili 'X je tako Z kao Y' (npr. blijed kao krpa). Aproksimativ je oblik koji iskazuje približnost, oblika X-ast (oveći).
|
Što je u rječogradnosti baza i pronađi primjer u tekstu za imenicu nejednakosložne sklonidbe.
|
Baza ili osnova je bilo koji segment (morf ili slijed morfova) na koji se pričvršćuje afiks.
Nejednakosložnu sklonidbu imaju imenice koje u N JD imaju nulti morf (dolazi do krnjenja osnove). Npr. vrem-e-0, vrem-en-a. |
Što je paradigma?
|
Paradigma je relativno pravilan i predvidljiv niz gramatičkih riječi, leksema koji pripadaju istoj vrsti.
|
Da je hrvatski ergativni jezik, 'hrvatski' bi u sintagmi 'studiram hrvatski' bio u kojem padežu?
|
U apsolutivu.
|
Koji je drugi naziv za gramatičku homonimiju? Navedi primjer za gramatičku homonimiju i sinonimiju.
|
Gramatička homonimija (sinkretizam) je morfološka pojava da različite gramatičke riječi istoga leksema bivaju ostvarene homonimnim oblikom riječi (npr. N, A i V jd. selo).
Gramatička sinonimija je pojava da se isto gramatičko značenje iskazuje različitim oblicima (npr. I jd. riječi i rječju). |
Što je Corbettova ljestvica slaganja i objasni je na primjeru 'braća'
|
Ljestvica slaganja je uspostavljena ponajprije za provjeru i određivanje roda imenicama koje se kolebaju između barem dvaju gramatičkih rodova. Ona je primjenjiva i na provjeru gramatičkog broja. Podrazumijeva provjeru slaganja imenice s pridruženim joj pridjevskim riječima, a glasi: atribut > predikat > odnosna zamjenica > lična zamjenica. Što se više krećemo udesno, to je veća vjerojatnost semantičkog slaganja (slaganja po smislu), odnosno s modifikatorima s lijeve strane ljestvice, imenica se slaže sintaktički (po obliku).Imenica braća je prema slaganju s atributom (ova braća, ove braće) i odnosnom zamjenicom (braća koja dolaze, braća o kojoj vam govorim) u jednini ženoskog roda (kao žena: ova žena, ove žene; žena koja dolazi, žena o kojoj vam govorim). Prema slaganju s predikatom (braća su došla) ta je imenica u množini srednjeg roda (kao selo: sela su opustila). Prema slaganju s ličnom zamjenicom (Braća kasne. Ona se obično jave kad kasne / Braća kasne. Oni se obično jave kad kasne) imenica braća može biti u množini srednjeg roda (kao selo: Sela zamiru. Ona gotovo da i nemaju stanovnika) i množini muškog roda (kao muškarac: Muškarci još nisu stigli. Oni često zaborave da kod kuće imaju djecu).
|
Od izmišljenog glagola 'suv' načini: Barić - III. 2 infinitiv i prezent te V. 3 prezent i glagolski prilog sadašnji.
|
III.2 : suv-a-ti, suv-i-m
V.3 : suv-e-m, suv-e-ći |
Iz kojih dvaju razloga vokativ ipak držimo zasebnim padežom?
|
U standardnom hrvatskom jezikom vokativ smatramo padežom jer on to oblikom jest (gradi se sufigiranjem gramatema na bazu, kao i ostali padežni oblici) i zato što on to može biti i službom (uporaba vokativa kao padeža subjekta u epici ili pripovijedanju).
|
Koji jezici i kako prema indeksu 2,00-2,99 oblikuju riječ?
|
Sintetički jezici simultanom realizacijom morfema i aglutinativni jezici iskazivanjem morfema različitim morfovima.
|
Koji pridjevi iz teksta mogu ići samo po g-sklonidbi?
|
Samo po g-sklonidbi (zamjeničkoj) se mogu sklanjati pridjevi koji u N jd. m.r. imaju morf -i (ne postoje kad im makneš -i).
|