HSJ - morfologija (nije sve)

- riječi kojima se izriču svojstva predmeta i pojava, označenih drugima vrstama riječi, i odnosi među njima

1) opisni - izriču tvarna (materijana, fizička) svojstva: žuti list, tiha glazba, miran pas i netvarne (misaone, duhovne psihičke) osobine: veliki napori, pametna glava, zgodan bicikl; kakav? koji?
2) gradivni - izruču tvarnost, od čega je što napravljeno: zlatni prsten, drvena klupa, željezno sidro;
3) posvojni - izriču pripadanje ili kakvu drukčiju povezanost onoga što znače imenice uz koje stoje s onim što znače rijeli od kojih su izvedeni: kozje mlijeko, majčinska ljubav; čiji?

1) opisni - isti kao u trodjelnoj podjeli;
2) odnosni - izriču odnose koje predmet (biće, pojava) ima prema kojemu drugomu predmetu; obuhvaćaju posvojne i gradivene te one opisne koji izriču prostor i vrijeme: gornji, prednji, prošli, budući, lanjski

1) neodređeni vid kazuje promjenjive osobine onoga što znače imenice i odgovara na pitanje kakav?: lijêp dân, kôsa c''rta, šarèno tèle;
2) određeni vid izriče stalnu osobinu predmenta; koji?: smëđī šešir

Imenička - neodređeni vid - pridjev se mijenja kao i imenica koju označuje; m.r. i s.r. pridjeva → a-deklinacija; ž.r. pridjeva → e-deklinacija;
pridjevsko-zamjenička - određeni vid - slična sklonidbi pridjevskih zamjenica, ali pridjevi imaju duge nastavke u svim padežima

= tvorbeni morfemi -j-, -ij-, -š- + gramatički morfemiā ī, ā, ē;
- -j- se dodaje jednosložnim pridjevima m.r. dugosilaznim naglaskom: refleks jata: 'je' ili 'e' (Srje > Sre), jotacija: bjëljī, dräžī, ljënjī, žïvljī; dvosložni pridjevi odbacuju tv.morfem -ak-, -ek-, -ok-: släđī, kräćī, dübljī, däljī;
- -ij- : pùstijī, svètijī, stàrijī, zdràvijī, neobìčnijī...;
- čïšćī i čìstijī;
- ne odbacuju -ak- + -ij-: gìpkijī, sklìskijī, kròtkijī;
- lak, mek, lijep + -š-: läkšī, mëkšī, ljëpšī

Dvosložni imaju kratkosliazni na drugome slogu na prvome slogu: bjëljī, dräžī, ljënjī;
trosložno i višesložni imaju kratkouzlazni na trećem slogu od kraja: nòvijī, sposòbnijī

Trosložni imaju dugosilazni na trećemu slogu od kraja: nâjdražī;
četverosložni i višesložni kratkouzlazni na trećemu slogu od kraja: najstàriji, najnesposòbnijī

Lične (osobne, personalne), posvojne (posesivne), povratno-posvojne (refleksivno-posesivne), neodređene (indefinitne), odnosne (relativne), pokazne (demostrativne), upitne (intrerogativne) i povratne (refleksivne)

- dativ ispred genitiva i akuzativa: Nema mi ga već nekoliko dana. Daje nam ih kad god treba.
- isto kad dolsze iza nenaglašenih oblika 'biti' i 'htjeti': Poslao sam im ih poštom. Donijet ću im ga sutra.
- uz 'je' zamjenice dolaze ispred: Dao mi ga je prije dva dana.

- promjenjiva vrsta riječi koje zamjenjuju druf imenske riječi, odnosno označuju (a ne imenuju!) predmete, bića svojstva i količine i upučuju na njih

Imeničke: lične, povratna, upitno-odnosne tko, što i složenice s njima (neodređene);
pridjevske: posvojne, povratno-posvojna pokazne, zamjenički pridjevi, upitno-odnosne koji, čiji, kakav, kolik i složenice s njima (neodređene)

A) sam, isti;
b) pokazni zamjenički pridjevi: ovakav, ovolik, takav, tolik, onakav, onolik; kakav, kolik;
c) sav

A) imeničke: tko, što;
b) pridjevske: koji, čiji;
c) zamjenički pridjevi: kakav, kolik

Takav (ovakav, onakav)
Shvatio sam da nikada neće biti onakva kakva je bila.