Front | Back |
Kakvi glagoli moogu biti u smislu radnje i stanja?
|
Aktivni i stativni.
|
U smislu prijelaza radnje vršioca na trpioca, kakve glagole razlikujemo u značenjskom i gramatičkom smislu?
|
Prijelazne i neprijelazne.
|
Što su i koji su pomoćni, sponski ili kopulativni glagoli?
|
Oni čije je značenje posve funkcionalno (znače broj i lice), neleksičko, sponsko. Sudjeluju u gradbi perifrastičnih glagolskih oblika. To su glagoli biti i htjeti.
|
Što su i koji su modalni glagoli?
|
Oni koji ne označju konkretnu radnju, nego modificiraju kakvu drugu radnju uspostavljajući modalni odnos (voljni, željni, poticajni i sl.). Dopuna ima je u infinitivu ili je to konstrukcija da+prezent.
htjeti - Time hoću reći da... željeti - Želim položiti vozački ispit. morati - Moramo pogledati taj film. trebati - Treba raditi da bi se preživjelo. voljeti - Volim čitati poeziju. |
Što su i koji su polusponski ili semikopulativni glagoli?
|
Sudjeluju u tvorbi polusponskih predikata i ne gubi svoje leksičko značenje. Dobivaju nominativnu,instrumentalnu, prijedložnu ili dopunu kao+nominativ.
postati - Nebo je postalo tamno. smatrati - Smatraju ga budalom. držati - Drže ga kao ukras. proglasiti - Proglasili su ga za predsjednika. |
Što su i koji su fazni glagoli?
|
Ne modificiraju radnju, nego označuju njezine različite faze.
početi - Moram početi učiti. stati - Mjesec stao da namigiva. nastaviti - Nastavili su se ponašati bahato. prestati - Prestali su nas posjećivati. |
Što su i koji su perifrazni glagoli?
|
Oni koji su samoznačni i dio su perifraze, najčešće sveze glagola i imenske sintagme.
biti - biti od koristi dati - dati na znanje doći - doći na svoje gubiti - gubiti živce imati - imati obzira praviti - praviti probleme |
Što su i koji su punoznačni ili autosemantički glagoli?
|
Oni koji stoje samostalno bez dopuna.
Trebam savjet. Hoću poklon za rođendan. U tom trenutku stane on kraj mene. |
Koje su inherentne kategorije glagola?
|
-vid ili aspekt
-vrijeme -način -polaritet -konjugacijske vrste |
Koje su glagolske kategorije slaganja?
|
-lice
-rod -broj |
Koje su konfiguracijske kategorije glagola?
|
-stanje ili dijateza
-subjunktiv ili privezanost -neupravni govor -promjena referenta |
Što se još smatra konfiguracijskom kategorijom unutar generativne gramatike?
|
Vrijeme.
|
Što je predikacija ili situacija?
|
Kad glagol označava neku radnje, stanje, zbivanje, događaj ili proces.
|
Kako se predikacija može dalje specificirati?
|
Na vid, vrijeme, način, polaritet i konjugacijske vrste.
|
Što iskazuje glagolski vid ili aspekt?
|
Iskazuje unutrašnji razvoj predikacije, odnosno kazuje jesu li se događaj, stanje, zbivanje i radnja iskazani glagolom unutar vremena promijenili ili nisu te jesu li dovršeni ili traju.
|