Front | Back |
Što je amalgamirani morf?
|
To je morf koji je istovremeni, kumulirani ostvaraj nekoliko morfema.
Npr. u Njd. kuć-a, fleksijski morf označuje padež, broj i sklonidbu. |
Što je jezična tiplogija?
|
Jezikoslovna disciplina koja raspoređuje jezike prema obilježjima njihova ustroja.
|
Što su jezične univerzalije?
|
To su obilježja ustroja jezika koja se dadu prepoznati u svima ili većini jezika svijeta.
|
Što je izolativni ili analitički jezik?
|
Jezik u kojem su svi morfovi slobodni, nemaju vezanih afikasa, morfova i fleksije, sve su riječi nepromjenjive. Jezici blizu ideala su: kineski, vijetnamski, engleski.
U njima su česte složenice od korijenskih morfova npr. feng-shui -> vjetar-voda |
Što je aglutinativni ili aglutinirajući jezik?
|
Jezik je u kojem je odnos morfova i morfema jedan za jedan, svaki je morf ostvaraj jednog morfema, morfovi uvijek imaju isti oblik te se jedan do drugoga priljepljuju na bazu. Jezici blizu tog ideala su: turski, svahili, luganda, mađarski, finski.
|
Što je flektivni ili sintetički ili fuzijskiji jezik?
|
Jezik u kojem se oblici riječi sastoje od više vezanih morfova, ali odnos morfova i morfema je rijetko jedan za jedan, jedan morf često istovremeno i amalgamirano ostvaruje više morfema. Jezici blizu tog ideala su: latinski, starogrčki, sanskrt i hrvatski.
Npr. u hrvatskom prezent zid-a-m. -a označuje vrijeme, način i gl. vrstu, a -m lice i broj. |
Što je polisintetički ili inkorporativni ili inkorporirajući jezik?
|
Jezik koji potpuno združuje fleksiju i aglutinaciju i to tako da u jednom obliku riječi okuplja glagol i sve njegove dopune. U takvom jeziku mnogo je vezanih morfova i zamućene su granice između morfologije i sintakse.
Jezici blizu tog ideala su: inuit, jupik, kvakijutl, nauatl i čukči. |
Koju distinkciju Bernard Comrie predlaže između polisinteze i inkorporacije?
|
Inkorporacija se odnosi na mogućnost da se u jednoj riječi ugradi više leksičkih morfova, a polisinteza se odnosi na mogućnost da se u jednoj riječi ugradi više ili neobično mnogo leksičkih ili gramatičkih morfova.
|
Što je uzoračni, šablonski ili okosnički jezik?
|
Jezik koji sustavno rabi konsonantske korijene, transfikse i okosnice. Morfološke paradigme u takvom jeziku nastaju sustavnim ispunjavanjem konsonatskih korijena različitim vokalskim transfiksima. Jezici blizu tog ideala su: arapski, hebrejski, jokuc,mivok.
Npr. u egipatskom arapskom postoji korijen/leksem KTB koji znači "pisati" i on se ispunjava vokalskim "mesom": kitab - knjiga katab - pisao je |
Kakav je hrvatski jezik i koje su iznimke?
|
Hrvatski je flektivan jezik, ali ima i neflektivnosti, tmezu i aglutinaciju.
Neflektivnost: s trima prijateljima - s tri prijatelja. Tmeza: N - nitko - G -ni od koga Aglutinacija: Poslušnoj djeci dali smo jabuku. Djeca su poslušna. U prvoj reč. "djeca" su D ž.r. jd., a u drugoj N s.r. mn. |
Koji su rezultati Greenbergove analize?
|
Ako jezik prosječno ima:
1) 1,00-1,99 morfema po riječi analitički je, izolativan. 2) a) 2,00 -2,99 morfema po riječi, sintetički je, flektivan (ako realizacija morfema tendira tome da bude simultana). 2) b) 2,00 - 2,99 morfema po riječi, aglutinativan je (ako morfemi tendiraju da budu iskazani različitim morfovima). 3) više od 3,00 morfema po riječi, polisintetički je. |
Kakav je čukotski jezik ili čukči?
|
Paleosibirski jezik na poluotoku Čukota uz Beringov tjesnac, ergativan je.
|
Tko je sve istraživao morfološke univerzalije?
|
Josep H. Greenberg, Joan L. Bybee i Andrew Carstairs-McCarthy.
|
Što su neimplikacijske univerzalije?
|
One koje obuhvaćaju ona obilježja ljudskih jezika za koja se može tvrditi da nisu u vezi s kojim drugim obilježjima.
Npr. Svi jezici imaju oralne vokale. |
Što su implikacijske univerzalije?
|
One su koje posjedovanje jednog jezičnog obilježja dovode u vezu s drugim obilježjima i imaju oblik implikacije.
Npr. Ako jezik ima fleksiju, uvijek ima i derivaciju. Jezik može nemati fleksiju i derivaciju. Jezik može imati i fleksiju i derivaciju. Jezik može imati derivaciju, ali da istodobno nema fleksiju. Nema jezika koji bi imao fleksiju, a da istodobno nema i derivaciju. |